Zakonska je obaveza OPS da sačinjavanje zapisnika o uvidjaju preduzimaju odmah a neposredno nakon završetka uvidjaja. Ovo je i kriminalistrička praksa. Ovim postupkom obezbjedjuje se autentičnost u odnosu na sadržaj zapisnika. Nažalost, u praksi nije svaki put moguće sastaviti zapisnik istovremeno kada se preduzima uviđajna radnja. Tada su sjećanja OPS najsvježija i time se pomaže prvenstveno činjenici potpune tačnosti uzetih mjera i materijalnih dokaza sa lica mjesta. Sastavljanje zapisnika nekoliko dana nakon sprovedenog uviđaja, ne samo što je protivno pozitivnim odredbama ZKP-a, nego i pravilima kriminalistike i eksperimentalne psihologije ("krivulja zaboravljanja"). Takav postupak uviđajnog organa predstavlja realnu opasnost da se u zapisnik ne unesu "važne" činjenice, dakle, one na kojima organ postupka temelji svoje odluke. Opasnost o kojoj je riječ posebno je realna kada OPS do momenta sastavljanja zapisnika obavi više uviđaja u vezi sa istorodnim krivičnim djelima.
Najčešće greške s obzirom na praksu mogu se grubo podijeliti na :
a) greške opšteg karaktera
b) greške posebnog karaktera, koje nijesu predmet ovog rada.
Greške opšteg karaktera su one koje se odnose na samu saržinu zapisnika o uvidjaju saobraćajne nezgode, propusti u sadržajnom dijelu , Ne vodi se računa o kriminalističkoj praksi (uvodni, opisni i zaključni dio) Zapisnika o uviđaju pa se činjenično stanje unosi u one dijelove zapisnika u koje ne pripada, što zapisnik čini uz ostalo nepreglednim i konfuznim. Najčešće se u zapisniku ne konstatuje i specificira koja su utvrđenja rezultat neposrednog čulnog opažanja uviđajnog policajca koji preduzima uviđaj, a koja su rezultat neposrednog opažanja pomoću tehničkih pomagala, tzv. produžetaka čula. To znači da se ne navodi precizno
mehanički tok uviđaja, uz navođenje svih kriminalističko tehničkih detalja, hronološki po pojedinim stadijama uviđaja (1.orijentaciono-informativni, 2.statički, 3.dinamički, 4.kontrolni i 5.zaključni (završni)).2