Tender za prodaju akcija Luke „Bar“, koji je istekao 1. febrauara 2010. Vlada Crne Gore produžila je do 31. marta, ali se ni tada niko nije prijavio. Konzorcijum srpskih privrednika "MK Grupe", "Viktorija Grupe" i "Ju-ES stila" je odustao. Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić ocenio je da srpski prvrednici ne treba da odustaju od učešća u privatizaciji barske luke i da je za ovaj posao država još zainteresovana. Prema rečima generalnog direktora Luke Bar Andrije Radusinovića, Crna Gora će napraviti strategiju za novi tender, u procesu pregovaranja sa najvećim globalnim operaterima.
Inače, konkurs se odnosi na 54,05 odsto akcija barske kompanije „ Kontejnerski terminal i generalni tereti“ i dodelu koncesije na 30 godina, sa obavezom ulaganja i preuzimanja dela zaposlenih. Ostali deo Luke ostaće u vlasništvu države. Tu su, pre svega, terminal za rasute i tečne terete, putnički terminal, slobodna zona, hotel „ Sidro“, farma, i Odbojkaški klub „Luka Bar“. U firmi ostaje i 70,9 miliona evra vredna imovina, pre svega mašine i oprema za pretovar, utovar i istovar robe. Odluku o osnivanju preduzeća za kupovinu Luke „Bar“ Vlada Srbije je donela krajem 2009. godine. Za tu namenu odvojila je 500 miliona dinara da bi, kao manjinski partner u konzorcijumu sa srpskim firmama, učestvovala na tenderu za privatizaciju dela barske luke u Crnoj Gori.
Organizacija barske luke podeljena je na dva dela. Prvi deo je Luka „Bar“ a.d, koja se bavi putničkim saobraćajem i pretovarom rasutih tereta, a drugi preduzeće, koje je ponuđeno na prodaju, je „Kontejnerski terminal i generalni tereti“, zaduženo je za promet kontejnerskog transporta i komadne robe. Trenutno glavni putevi roba, koje dolaze ili odlaze sa srpskog tržišta vode preko luka u Konstanci, Rijeci i Solunu, dok se preko Bara plasira svega oko osam odsto uvoznih i izvoznih kontingenata. Međutim, kupovina Luke „Bar“, posmatrano na duži rok, izazovna je investicija. Činjenica je da bi se barska luka, u relativno kratkom roku, mogla učiniti profitabilnom kompanijom. Procena je da se preko luke Bar, korišćenjem kombinovanog i intermodalnog prevoza, mogu ostvariti znatne uštede u transportnim troškovima prilikom izvoza srpske robe na svetsko tržište. Srbija će posle završetka radova na Koridoru 10 dobiti novi razvojni prioritet. Reč je o modernizaciji pruge Beograd - Bar i izgradnju autoputa koji će je povezati sa Crnom Gorom i oba projekta su deo Vladine Strategije razvoja saobraćaja.
Inače, konkurs se odnosi na 54,05 odsto akcija barske kompanije „ Kontejnerski terminal i generalni tereti“ i dodelu koncesije na 30 godina, sa obavezom ulaganja i preuzimanja dela zaposlenih. Ostali deo Luke ostaće u vlasništvu države. Tu su, pre svega, terminal za rasute i tečne terete, putnički terminal, slobodna zona, hotel „ Sidro“, farma, i Odbojkaški klub „Luka Bar“. U firmi ostaje i 70,9 miliona evra vredna imovina, pre svega mašine i oprema za pretovar, utovar i istovar robe. Odluku o osnivanju preduzeća za kupovinu Luke „Bar“ Vlada Srbije je donela krajem 2009. godine. Za tu namenu odvojila je 500 miliona dinara da bi, kao manjinski partner u konzorcijumu sa srpskim firmama, učestvovala na tenderu za privatizaciju dela barske luke u Crnoj Gori.
Organizacija barske luke podeljena je na dva dela. Prvi deo je Luka „Bar“ a.d, koja se bavi putničkim saobraćajem i pretovarom rasutih tereta, a drugi preduzeće, koje je ponuđeno na prodaju, je „Kontejnerski terminal i generalni tereti“, zaduženo je za promet kontejnerskog transporta i komadne robe. Trenutno glavni putevi roba, koje dolaze ili odlaze sa srpskog tržišta vode preko luka u Konstanci, Rijeci i Solunu, dok se preko Bara plasira svega oko osam odsto uvoznih i izvoznih kontingenata. Međutim, kupovina Luke „Bar“, posmatrano na duži rok, izazovna je investicija. Činjenica je da bi se barska luka, u relativno kratkom roku, mogla učiniti profitabilnom kompanijom. Procena je da se preko luke Bar, korišćenjem kombinovanog i intermodalnog prevoza, mogu ostvariti znatne uštede u transportnim troškovima prilikom izvoza srpske robe na svetsko tržište. Srbija će posle završetka radova na Koridoru 10 dobiti novi razvojni prioritet. Reč je o modernizaciji pruge Beograd - Bar i izgradnju autoputa koji će je povezati sa Crnom Gorom i oba projekta su deo Vladine Strategije razvoja saobraćaja.